Još uvijek prosječnom Europljaninu nije jasno što je bioekonomija, kao što je bilo teško u prošlosti dokumentirati njene pokazatelje. Sada je to dio službene europske politike. Bio-based Industries Consortium (BIC) objavio je rezultate prvog istraživanja o europskoj bioekonomiji na svojoj nedavnoj glavnoj skupštini. Rezultati je impresivan: 2,100 mlrd. EUR (engleski: 2,1 trillion) prometa u 2013. godini, od čega otprilike polovica dolazi iz sektora hrane i pića. Takozvane bio-industrije doprinijele su s više od 600 mlrd. EUR, a one uključuju proizvodnju kemikalija i plastike, lijekove, papirne proizvode, na šumi bazirane industrije, kao i tekstilni sektor, biogoriva i sve brže rastuću bioenergiju. Ukupna zaposlenost iznosila je 18,3 milijuna radnika s najvećom primarnom proizvodnjom biomase i njenih derivata iz sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (58 posto). No, nisu svi u Europi dali isti doprinos rezultatima zelenog sektora, jer analize pokazuju da postoje različite situacije i pokazatelji u državama članicama. Istočna Europa, prije svega Poljska, Rumunjska i Bugarska, su snažne u primarnoj proizvodnji i osiguravaju visoku zaposlenost premda im je promet, odnosno prihod dosta slabiji u odnosu na zemlje zapadne i sjeverne Europe, koje s druge strane stvaraju puno veći prihod, ali imaju manju zaposlenost. Njemačka, Italija i Francuska su glavne zemlje koje povlače bioekonomiju u EU. Bio-bazirane industrije su već sada važan dio europskog gospodarstva i središnji element u tranziciji prema održivoj i kružnoj ekonomiji u Europi koji se temelji na obnovljivim sirovinama kao ključnim aktivatorima, rekao je Marcel Wubbolt iz Bio-based Industries Consortiuma.
U EU se sve više potiče korištenje obnovljivih izvora energije i izgradnja daljinskog grijanja na drvnu biomasu, kojima se zadovoljavaju energetske potrebe većeg broja stanovnika urbanih područja. Uz to, pozitivna EU legislativa potiče i izgradnju kogeneracijskih postrojenja koja iz drvne sirovine proizvode i električnu energiju, što je u skladu s europskim energetskim politikama. Toplinska energija služi za zagrijavanje zraka, odnosno za grijanje stambenih i javnih prostora te za potrebe cijelog spektra tehnoloških procesa u industrijama. Toplinske potrebe mnogih JLS su evidentne, kao i potreba da se pronađu ekonomična i dostupna rješenja bazirana na lokalnim energetskim sirovinama, poput drva. U mnogim EU programima je također predviđeno korištenje poticaja za izgradnju centraliziranih kotlovnica i kogeneracija, ali je do sada samo jedna općina u Hrvatskoj izgradila sličan sustav. Centralizirani toplinski sustavi su većinom rašireni u skandinavskim i germanskim zemljama, a kao gorivo je uvijek predviđena kategorija OIE, najčešće drvne biomase ili peleta, dok se toplina prenosi medijem kroz izgrađenu infrastrukturu, odnosno cjevovod. Talijanski proizvođač opreme Uniconfort omogućuje odabir širokog spektra opreme za njihovu izgradnju i svojom bogatom listom europskih korisnika jamči dobre i štedljive učinke. Jedno od referentnih kogeneracijskih postrojenja je izgrađeno u pogonu tvrtke Pana u Turopolju kod Zagreba. Povećanje ukupne učinkovitosti procesa kroz proizvodnju struje u kogeneracijskim postrojenjima ostvaruju se očigledne beneficije kako u energetskom, tako i u ekonomskom pogledu, jer se za proizvodnju struje mogu koristiti subvencije kroz otkupnu tarifu struje. Uniconfort je u stanju osigurati promptnu posjetu njihovih hrvatskih stručnjaka, kako bi se utvrdile potrebe za modernim i energetski učinkovitim postrojenjima. Više na www.uniconfort.com
Nastup drvne industrije na Bjelovarskom sajmu (1.-3. travnja 2016.) zaokružen je okruglim stolom na temu poljoprivredne i šumske biomase i analize kogeneracijskih postrojenja. Raspravi su nazočili predstavnici Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak i Zlatko Benković, predstavnici Hrvatskog drvnog klastera, Udruge biomase CROBIOM, drvoprerađivači, proizvođači biomase i akademski stručnjaci. Pročitaj više
Proizvodnja električne i toplinske energije suočava se s izazovima koji moraju udovoljiti zahtjevima učinkovitije i čistije proizvodnje. Jednu od takvih konkurentnijih tehnologija osmislio je konzorcij sastavljen od tvrtki iz Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Finske, a radi se o sustavu gorivih ćelija s čvrstim oksidima (SOFC) pri pročišćavanju otpadnih voda. Pročitaj više
Još jedna elektrana u Japanu, koja dominantno proizvodi energiju iz nuklearnih izvora, donijela je odluku o izgradnji novog postrojenja termoelektrane na biomasu. Radi se o elektrani Niigata Co. Ltd., koja će u lučkom području izgraditi pogon na biomasu, snage proizvedene električne energije od 5,7 MW. Radovi će početi u srpnju, a očekuje se i 15 novozaposlenih radnika u termoelektrani. Pročitaj više
Odjel za energetiku i klimatske promjene (DECC) u Londonu je objavio energetske statistike za treći kvartal. U izvješću stoji da je ukupna proizvodnja energije porasla za 11,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, a povećan je i udio obnovljivih izvora energije. Od električne energije tijekom tromjesečja, DECC je objavio da na potrošnju energije iz plina otpada 34,9 posto, dok se udio ugljena smanjio na 17,1 posto, prije svega kao rezultat smanjene sposobnosti starih termoelektrana i prelazak nekih postrojenja na biomasu. Povećanje poreza na ugljični dioksid u travnju je također imao utjecaja na smanjenu upotrebu ugljena. Pročitaj više
Europska konferencija i izložba (sajam) na temu biomase (EUBCE) najveći je europski međunarodni događaj o biomasi, koji objedinjuje znanstvenu konferenciju i izložbu industrije i dobavljača. Manifestacija okuplja sve ključne stručnjake i predstavlja najznačajniju međunarodnu platformu za dijalog između znanstvenika, predstavnika industrije i institucija upravo u sektoru biomase, a ove godine će se održati od 6. do 9. lipnja ove godine u Amsterdamu. Pročitaj više
U novom toplinskom pogonu, koji je nedavno pušten u pogon, osim toplinske energije, proizvodit će se i električna. Novim loživim energentom prijedorska Toplana će uštedjeti više od 50 posto, ali građani će na sniženje cijena grijanja morati čekati naredne dvije do tri godine, dok poduzeće ne podmiri stara dugovanja za potrošeni mazut. Grad je do sada trošio 2,8 mil. EUR za mazut, a izdvajanja za biomasu iznosit će preko 1 mil. EUR, dok se predviđa da će se godišnje trošiti oko 30.000 m3 biomase. Pročitaj više
Predstavnici drvne industrije u SAD-u protive se marginalizaciji i nedovoljnoj važnosti energije iz biomase u energetskom planu Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA). Donna Harman, predsjednica udruženja šumarske i papirne industrije (American Forest & Paper Association), smatra da energija iz biomase, kao obnovljivi izvor, doprinosi smanjenju emisije CO2 i borbi protiv klimatskih promjena, zbog čega njezini korisnici zaslužuju bolji tretman. Pročitaj više
Tržište peleta u SAD-u trenutno prolazi kroz vrlo izazovno razdoblje. Razlozi tomu su trenutačno niske cijene nafte i relativno topla zima, što utječe na potrošnju peleta. Prema okvirnim podacima Future Metrics-a, 80 posto korisnika peleta, vratilo se grijanju na lož ulje uslijed pada cijena, dok se tek 20 posto stanovništva SAD-a i dalje grije na pelet i to vrlo visoke kvalitete. S druge strane, visoki tečaj dolara utjecao je i na izvoz na europsko tržište, što mnogi energetski stratezi u SAD smatraju pogrešnim. Pročitaj više