Još uvijek prosječnom Europljaninu nije jasno što je bioekonomija, kao što je bilo teško u prošlosti dokumentirati njene pokazatelje. Sada je to dio službene europske politike. Bio-based Industries Consortium (BIC) objavio je rezultate prvog istraživanja o europskoj bioekonomiji na svojoj nedavnoj glavnoj skupštini. Rezultati je impresivan: 2,100 mlrd. EUR (engleski: 2,1 trillion) prometa u 2013. godini, od čega otprilike polovica dolazi iz sektora hrane i pića. Takozvane bio-industrije doprinijele su s više od 600 mlrd. EUR, a one uključuju proizvodnju kemikalija i plastike, lijekove, papirne proizvode, na šumi bazirane industrije, kao i tekstilni sektor, biogoriva i sve brže rastuću bioenergiju. Ukupna zaposlenost iznosila je 18,3 milijuna radnika s najvećom primarnom proizvodnjom biomase i njenih derivata iz sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (58 posto). No, nisu svi u Europi dali isti doprinos rezultatima zelenog sektora, jer analize pokazuju da postoje različite situacije i pokazatelji u državama članicama. Istočna Europa, prije svega Poljska, Rumunjska i Bugarska, su snažne u primarnoj proizvodnji i osiguravaju visoku zaposlenost premda im je promet, odnosno prihod dosta slabiji u odnosu na zemlje zapadne i sjeverne Europe, koje s druge strane stvaraju puno veći prihod, ali imaju manju zaposlenost. Njemačka, Italija i Francuska su glavne zemlje koje povlače bioekonomiju u EU. Bio-bazirane industrije su već sada važan dio europskog gospodarstva i središnji element u tranziciji prema održivoj i kružnoj ekonomiji u Europi koji se temelji na obnovljivim sirovinama kao ključnim aktivatorima, rekao je Marcel Wubbolt iz Bio-based Industries Consortiuma.
